Sijte povrće sada, prije nego što krene prava zima

 

Uređivanje vrta tijekom zime može biti sjajna tjelovježba koja će osim jačanja zdravlja pridonijeti i kvalitetnijoj prehrani. Sve do kraja listopada možete sijati niz biljaka koje će nadomjestiti poriluk, pastrnjak i kelj pupčar. Češnjak, luk, šparoge i kelj mogu se saditi vani, a ostale biljke najbolje je saditi u modulima u hladnom plasteniku i presaditi kao mini-biljke par tjedana kasnije. Ako nemate staklenik, sijte ih vani i prekrijte vunom ili perforiranim politenom. Treba paziti na puževe, jer ostaju aktivni i tijekom jeseni.

BOB

U jesen uvijek možete sijati bob. Bob sprečava otjecanje hranjivih tvari iz tla, što čini tlo optornijim na narušavanje strukture. Možete ih ubrati mjesec dana ranije od boba koji se sije u travnju, a ključan faktor za brži rast je izostanak golubaških mušica (por. Simuliidae). Ako je izložen sunčevoj svjetlosti te izraste dosta u visinu (više od 30 cm), moguće je da će se uslijed njihanja slomiti pa je poželjno poduprijeti ih kolcima ili štapovima. Dobri jesenski varijeteti su: “Aquadulce Claudia” i “Super Aquadulce”. Široki vrhovi boba su ukusni ako se pripremaju na maslacu. Vrlo ukusne su i male kuhane mahune koje se jedu cijele.

ŠPAROGA

Varijeteti šparoge za jesenski uzgoj: “Ariane”, “Guelph Millenium”, “Pacific 200” i “Purple Pacific”. Ukoliko se tlo unaprijed očisti od korova, šparoge nije teško uzgojiti. Iako se mora čekati dvije godine kako bi sazrijele, to je mala cijena koja se plaća za ovu kulinarsku ekstravaganciju.

GRAŠAK

Grašak, kao kasno-proljetni usjev, isplati se sijati u jesen. Ako ga sijete direktno u zemlju, najbolje je postaviti sjeme na dubinu od 2-3 cm i jednako toliko ih međusobno udaljiti. Sije se u grupama od 3 reda koje su međusobno udaljene oko 30cm. Ako se sije više grupa, međusobno ih treba udaljiti oko 50cm. Dobro je iskoristiti zelene vrhove graška za svježe salate koje će imati snažan okus graška. Kako bi ubrzali dozrijevanje, sjemenke se stavljaju na vlažnu kuhinjsku krpu i stavljaju u zemlju kada izbije prvo korijenje.

ČEŠNJAK

Češnjak je usjev kojeg je najjednostavnije uzgojiti. Češnjevi se siju na dubinu od 6-7cm na pjeskovitim tlima, a na kompaktnijim tlima dosta pliće (minimalno 3cm od površine). Razmak bi trebao biti oko 30cm između svakog posijanog češnja. Špricanje pripravcima na bazi sumpora pomaže u borbi protiv gljivica. Preporučeni varijeteti: “Solen Wight” i “Province”.

LUK, MALDI LUK i LJUTIKA

Od crvenog luka varijetet “Electric” je dobar izbor, od žutog “Radar”, a od bijelog pouzdan je “Shakespeare” varijetet.  Za mladi luk odaberite “White Lisbon Winter Hardy” varijetet, a za ljutiku “Jermor”. Mogu se saditi u prosincu ili nakon Božića.

ZIMSKA SALATA

Dobri varijeteti su “Winter Gem” i “Meraviglia d’Inverno San Martino”. Preporučljivo je prekriti ih vunom ili polietenom. “Winter Gem” može se sijati tijekom zime skroz do siječnja u hladnom plasteniku.

MATOVILAC

Nije zahtjevan, lako ga je uzgajati te je odličan dodatak raznim salatama. Koristan je jer ne zahtjeva puno svjetla i dobro podnosi niske temperature. Može se posijati do kraja listopada i ubrati prije prosinca, ili prenijeti u iduću godinu (prekrivenog vunom ili ako će biti povoljno vrijeme nepokrivenog). Preporučeni varijeteti: Verte de Cambrai, D’Olanda i Cavallo.

ŠPINAT

Špinat je u zadnje vrijeme vrlo populatno povrće. Ubire se dok je mlado i listovi se ne smiju prekuhati. Varijeteti koji se mogu sijati do kraja listopada su: “Riccio d’Asti i Merlo Nero”. Velika prednost jesenskog sijanja je nemogućnost preuranjenog sazrijevanja.

ZIMSKI GRAŠAK

Iako se ne sije u jesen, varijetet “Snow Pea Gigante Svizzer” može polagano rasti preko zime i izrasti u male jestive mahune početkom iduće godine. Zimski grašak ima nekoliko puta jači okus od običnog graška pa je njegova upotreba vrlo raznolika.

KELJ

Kad se kelj sije, sjemenke je potrebno međusobno razmaknuti 30ak cm i kad izbiju na površinu, potrebno je nanijeti još zemlje oko stabiljke kako bi biljku zaštitili od hladnoće. U slučaju pojave leda, trebalo bi  prekriti biljke vunom, ili staviti pod plastična(ili staklena) zvona. Najčešći nametnici su golubovi.