U četvrtak, 29. studenog 2012. u Europskom domu u Zagrebu održano je završno predstavljanje projekta Moja energetska politika. Riječ je o projektu pet udruga koje se bave održivim razvojem i zaštitom okoliša iz pet regija Hrvatske – Astronomsko društvo Višnjan (Višnjan), Eko‐Zadar (Zadar), Zvono uz Kupu (Rečica, Karlovac), Press centar za okoliš (Osijek) i DOOR ‐ Društvo za oblikovanje održivog razvoja (Zagreb). Cilj projekta je jačanje kapaciteta udruga za veće sudjelovanje javnosti u provedbi politika održivog energetskog razvoja.

Pet udruga pozvalo je nadležne institucije te jedinice lokalne i područne samouprave da prilikom donošenja zakonskih akata i njihove primjene, kao i planiranja i provođenja postrojenja obnovljivih izvora energije uzmu u obzir zaključke i preporuke usmjerene ka pronalaženju zajedničkih interesa kako bi se izbjegli sve češći NIMBY („ne u mom dvorištu“) slučajevi i postigao održivi razvoj lokalne zajednice baziran na obnovljivim izvorima energije.

U sklopu projekta Moja energetska politika tijekom 2012. održano je 5 okruglih stolova u Zadru, Rijeci, Karlovcu, Osijeku i Varaždinu čiji je cilj bio predstaviti različita stajališta i problematiku uklapanja novih postrojenja obnovljivih izvora energije (skraćeno OIE) u okoliš i lokalne zajednice. Iz okruglih stolova, na kojima su sudjelovali predstavnici tvrtki, lokalnih i regionalnih vlasti te razvojnih i energetskih agencija, kao i predstavnici udruga i zainteresirani pojedinci, proizlazi kako u Hrvatskoj postoji generalna klima nepovjerenja prema projektima u energetici, pa i kada se radi o projektima obnovljivih izvora energije. Primjer velikog otpora lokalne zajednice prema gradnji postrojenja obnovljivog izvora energije je BE-TO Velika Gorica kogeneracijsko  postrojenje za proizvodnju topline i električne energije na biomasu.

 

Ta klima je uzrokovana:

– ranijim negativnim iskustvima kada su realizirani projekti koji ne zadovoljavaju kriterije očuvanja okoliša i ne donose korist lokalnoj zajednici (npr. projekt HE Lešće) i

– izostankom pravovremenog uključivanja građana u odlučivanje o lokaciji i vrsti postrojenja za proizvodnju toplinske ili električne energije

Iz rasprava na okruglim stolovima također proizlazi nekoliko ključnih pretpostavki potrebnih za uspješnu integraciju projekata OIE u okoliš i društvo tj. lokalnu zajednicu:

– projekti OIE istodobno trebaju biti održivi

– postrojenja OIE trebaju biti postavljena po najvišim standardima zaštite okoliša,

– lokalna zajednica od početka treba biti uključena u razvoj projekta,

– lokalna zajednica treba imati izravnu korist od planiranih postrojenja (primjer Energetska zadruga otoka Krka).

Održivost projekata osobito je naglašena pri planiranju izgradnje vjetroelektrana, malih hidroelektrana , postrojenja na biomasu i proizvodnje biogoriva.

 

Stoga se preporučuje:

– da se prilikom procjene utjecaja na okoliš vodi računa o kumulativnom efektu vjetroelektrana i malih hidroelektrana na nekom području i posljedično tome ograniči broj postrojenja

– da se prilikom ostvarivanja prava na poticaje proizvodnje biogoriva i energije iz biomase uvede sustav dokazivanja održivosti

– da se na državnoj razni izrade strateške procjene utjecaja na okoliš svih lokacija potencijalno povoljnih za izgradnju vjetroelektrana i sukladno tome na otocima dopusti gradnja manjih vjetroturbina

– da se pomoću financijskih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, gradova i županija što više potiče iskorištavanje sunčeve energije za grijanje potrošne tople vode u zgradama

Jedan od problema koji ukazuje na nejasnu državnu politiku prema obnovljivim izvorima energije, je neusklađenost prostornih planova sa brojem prijavljenih projekata u Registru obnovljivih izvora energije tj. ograničenja u mogućnostima prihvata postrojenja obnovljivih izvora energije u prostoru i razmjerno veliki interes investitora.

U sklopu projekta provedena je analiza odgovora na upitnik upućen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave svrha kojeg je bila sagledati odnos lokalnih vlasti prema energetici, posebice prema obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti. Upitnik je tijekom 2012. bio upućen na adrese 20 županija, Grada Zagreba i 48 većih gradova, a  odgovori su stigli iz 7 županija i 18 gradova.

Analiza dobivenih odgovora je pokazala kako u većini ispitanih gradova i županija postoji problem zanemarivanja održive energetske politike, ali i kako postoje gradovi i županije koji u tom smislu mogu poslužiti kao pozitivni primjeri i modeli. Istodobno se, temeljem velikog broja županija i gradova koji na upitnik nisu odgovorili, pokazala nespremnosti tijela javne uprave na uključivanje organizacija civilnog društva u procese kreiranja javnih politika, pa time i politike energetske učinkovitosti.

Preuzmite Analizu dobivenih odgovora: Upitnik statistika

Projekt Moja energetska politika partnerski je projekt pet udruga koje se bave održivim razvojem i zaštitom okoliša iz pet regija Hrvatske – Astronomsko društvo Višnjan (Višnjan), Eko-Zadar (Zadar), Zvono uz Kupu (Rečica, Karlovac), Press centar za okoliš (Osijek) i Društvo za oblikovanje održivog razvoja (Zagreb). Cilj projekta je jačanje kapaciteta udruga za veće sudjelovanje javnosti u provedbi politika održivog energetskog razvoja. Projekt financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.

Preuzmite Priopćenje o provedenom projektu: Zavrsen projekt MEP – preporuke