Uz poruke „Zaštitimo naslijeđene, stare sorte voća, povrća i cvijeća od izumiranja!“ i „Razmijenimo sjeme, postanimo i ostanimo čuvari sjemena!“ udruga „Eko – Zadar“ uključuje se u međunarodnu akciju za zaštitu sjemena.
Pridružite nam se na sljedećim događanjima:
Utorak, 2. listopada, 18 h – Gradska knjižnica (Multimedijalna dvorana)
„Tko zasadi vrt, zasadio je sreću“ – javna tribina
Sudjeluju: Iva Lukin, dipl. ing. agronomije, voditeljica projekta „Urbano vrtlarstvo“
(Udruga „Eko – Zadar“), Marica Jakoliš (OPG Jakoliš) i Norma Fressel, dipl. ing biologije, (Udruga Parkticipacija
Subota, 13. listopada, 11 h – Istarska obala, parkić ispod zgrade Zadarske županije kod Pozdrava Suncu
Radionica za djecu i odrasle izrade zemljanih loptica sa sjemenjem (seedballs)
Radionica se održava uz potporu udruge „Biovrt – U skladu s prirodom“
Utorak, 16. listopada, Međunarodni dan hrane, 11h – Istarska obala, parkić ispod zgrade Zadarske županije kod Pozdrava Suncu
Jesenji piknik i razmjena sjemenja
Zašto razmjena sjemena?
Pet multinacionalnih kompanija već drži 75% prava na komercijalnu proizvodnju sjemena. Nameću nam toksično sjeme kako bi korporacije kontrolirale tržište sjemena i hrane. Prehrambenog suvereniteta nema bez slobodne razmijene sjemena. Slobode prehrane nema bez slobode izbora sjemena.
Zašto urbani vrtovi?
Svjedoci smo niza negativnih pojava kad je u pitanju hrana; sve je manje domaćih namirnica, povrće i voće sve češće kupujemo u supermarketima, a njihova kvaliteta nerijetko je vrlo upitna, bilo da se radi o načinu uzgoja, mjestu uzgoja ili načinu transporta. Osim toga, cijena hrane u stalnom je porastu.
Istodobno smo konstantno bombardirani porukama o važnosti zdrave prehrane, korištenju sezonskih organskih namirnica koje se u pravilu teško nabavljaju, a cijena im je astronomska. Jedan od načina da se tome doskoči jest – urbano vrtlarstvo.
Omogućavanje individualnog uzgoja hrane s jedne strane ima snažnu ekološku komponentu, jer pridonosi održivosti i smanjuje ekološki otisak pojedinca i zajednice u kojoj živi. Uz to ima i značajnu socijalnu i ekonomsku komponentu. U vrijeme krize i recesije uzgoj hrane je sve povoljnija alternativa kupovini u dućanima i na tržnicama gdje cijene rastu svakim danom. Također, uzgoj hrane služi i osnaživanju pojedinca time što smanjuje njegovu/njezinu ovisnost o redovnoj zaradi novca, o posrednicima i dobavljačima hrane, a to je uspješan prvi korak u stvaranju alternativne ekonomije.
Dobro za zdravlje, Zemlju i novčanik
Rad u vrtu dokazano smanjuje stres. U kontaktu s prirodom bolje se i zdravije osjećamo, a horikulturalna terapija se sve češće primjenjuje kao izuzetno učinkovit oblik psihoterapije. Uz sve to, organski uzgojena hrana iz vlastitog vrta u pravilu puno zdravija, svježija i raznolikija od kupljene.
Odgovor na klimatske promjene kao i na, u skoroj budućnosti, neizbježno povećanje cijena fosilnih goriva, mora biti zadovoljavanje životnih potreba na lokalnoj razini. Kako bi bili održivi, gradovi trebaju biti mjesto proizvodnje barem dijela hrane koju njihovi stanovnici trebaju. Alternativa prijevozu hrane od proizvođača do potrošača jest uzgajanje biljaka u gradskim vrtovima. Važno je vratiti proizvodnju hrane tamo gdje se ona i troši. Jedna od mogućnosti u realizaciji ovog cilja su, naravno, privatni vrtovi, što uključuje i balkone, terase i krovove, a druga mogućnost su oni društveni i javni – gradski vrtovi.
Društvena korist vrtova je nepobitna i višestruka. Osim što doprinose održivom razvoju, zelenim sustavima i ublažavanju lokalnog utjecaja na klimatske promjene smanjenjem emisija plinova, vrtovi doprinose i kroz kontakt s prirodom, proizvodnju zdrave hrane, promociju tradicionalnog načina uzgoja, okupljanje, druženje, edukaciju, terapeutsku dimenziju, pa i demonstraciju socijalne osjetljivosti jer uzgojeni plodovi uvelike mogu pomoći kućnim proračunima.
