Kapitalizam je u zelenim tehnologijama našao novu nišu za stjecanje profita
Tko će Kineze natjerati da prestanu ložiti ugljen kad ga imaju u izobilju? Tko će Amerikance natjerati da ne kupuju ugljen od Kineza, kad ga ovi prodaju jeftino? Novac daju oni koji ga imaju, imaju ga oni koji igraju na Wall Streetu, a novac s Wall Streeta je nepostojeći novac
Tko će Kineze natjerati da prestanu ložiti ugljen kad ga imaju u izobilju? Tko će Amerikance natjerati da ne kupuju ugljen od Kineza, kad ga ovi prodaju jeftino? Novac daju oni koji ga imaju, imaju ga oni koji igraju na Wall Streetu, a novac s Wall Streeta je nepostojeći novac. Znači da nepostojećim novcem, papirnatim dolarima Amerikanci od Kineza kupuju svoju energetsku bazu. Što će dogoditi kad Kinezi kažu „dosta“? mamo šansu vrlo elegantno riješiti probleme u energetici, no problem je postići dogovor oko pitanja tko će ubirati profit, poručio je Tomislav Toth govoreći na temu „Klimatske promjene – prijetnja i šansa“ .
Poučak ugašenog torijevog reaktora
Predavanje je održano 28. srpnja 2011. u sklopu 20. Sajma zdrave hrane i tradicijskih proizvoda „Dani sunca“ u organizaciji udruge „Eko-zadar“
-Ako dođu Španjolci koji će nam postaviti vjetroelektrane ili prekriti polja fotonaponom, svi će pljeskati jer imamo obnovljive izvore energije, a neće pitati što je s novcem kojeg je država uplatila kao bonus stranom investitoru, jer po zakonu ima na njih pravo jer ulaže u obnovljive izvore energije. I tako prvi put dobivano po džepu. Drugi put dobivamo po džepu kad tu investiciju treba otplatit. Međutim, tu struju koja je, uvjetno rečeno, nastala od našeg sunca i našeg vjetra mi plaćamo koncesionaru, a profit ne ide u škole ili dječje vrtiće, nego u Španjolsku, Švedsku ili na Wall Street. Za „zelene“ to nije održivost, nego privid, jer je današnji kapitalizama u zelenim tehnologijama našao novu nišu za stjecanje profita na jednak način na koji su opljačkali rudnike srebra, rudnike urana ili rijetkih metala u Kongu. Održivo bi bilo razmisliti o cijelom ciklusu proizvodnog procesa i procijeniti je li to u našem interesu, rekao je Toth koji je, inače, novinar i publicist, osnivač i glavni urednik mjesečnika Majstor, te član Vijeća Zelene liste.
Jedna od najzornijh primjera uzvratno-povratne veze političkih odluka i izbora tehnologije je, smatra Toth, sudbina torijevih reaktora koji su napravljeni pedesetih godina prošlog stoljeća.
-U to doba su razvijali nekoliko tipova reaktora za takozvanu mirnodopsku upotrebu i institutu u Oakridgeu je napravio dva suha i dva vodena reaktora. Jedna od suhih je bio torijev reaktor koji je imao omotač od torijevog florida i pokazao je dobre rezultate. Jedan od najlošiji je bio reaktor s krutim gorivom, s uranovim šipkama kakve danas imamo i u Krškom. On je prihvaćen jer je kao rezultat mogao dobiti plutonij, a od plutonija se rade atomske bombe. Posljedica je ta da mi svugdje u svijetu danas imamo potencijalne Fukushime, da se još uvijek računa s plutonijem i da globalno gledamo idemo u potpuno krivom smjeru, rekao je Toth.
Teroristima se ne isplati, Billu Gatesu – hoće
Sve probleme koje imamo s globalnim zagrijavanjem mogli bismo riješili širokom primjenom torijevih reaktora koje bismo, smatra Toth, mogli imati u svakoj gradskoj četvrti.
–Nakon što se napravi, jedan reaktor bi osigurao tijekom 60 godina struju za 20.000 ljudi Promjer reaktora je tri metra, visok je 8 metara; stavite ih u zemlju i zaboravite. Energija se u nuklearnom reaktoru dobiva od neutrona i neutroni su ono čega se svi moramo bojati. U torijevom reaktoru je torijev florid, omotač koji je u stanju pokupit sve neutrone koji su se razvili u reakciji. Na nekoliko minuta u toj se reakciji pojavljuje i plutonij. Međutim kemijski je vezan je uran 322 i potpuno neupotrebljiv. Teroristima se ne isplati dokopati tog rektora, ne možete ga uništiti avionskim napadom, jer se ništa neće dogoditi osim što će reakcija prestati. Kad se gorivo potroši, on se sam ugasi. Zaštitna zona oko torijevog reaktora je nula, jer se izvan ljuske ne pojavljuje ništa. Torij je blago radioaktivni element i ima ga od 4 do 20 puta više nego urana, a iz jedne tone torija dobijete energije koliko iz 200 tona urana. Za svakog čovjeka bi, za sve njegove energetske potrebe, bila bi dovoljna jedna „frenja“ torija. Ima ga na površini svugdje gdje su se iskapali rijetki metali, jer su ga ostavljali kao šljaku. Amerikanci su shvatili da imaju širom zemlje torija za 200 godina energetske neovisnosti, ali sad treba pregristi, napraviti zaokret i uložiti u torij. Prvi je to napravio Bill Gates koji je lani počeo kampanju u korist tekućih reaktora, jer je tekući reaktor u stanju preraditi sav nuklearni otpad koji postoji u svijetu. Veličina investicije u jedno takvo postrojenje se procjenjuje od nekoliko desetaka do 100 milijuna dolara, dok nuklearku, novo Krško, ne možete sagradit za manje od10 milijardi dolara, zaključio je Toth.
