Hrvatska još uvijek nema sustav dokazivanja održivosti za biogoriva i biomasu. Održivost biogoriva i biomase mjeri se nizom kriterija među kojima treba istaknuti pozitivnu energetsku i ugljičnu bilancu, nulti utjecaj na okoliš i bioraznolikost, izbjegavanje kompeticije sa proizvodnjom hrane i lokalnom primjenom biomase za neenergetske svrhe, razvoj lokalne zajednice kroz zapošljavanje, bolju infrastrukturu. Kod bioplina održivost se postiže korištenjem otpada iz poljoprivrede (stajski gnoj) umjesto namjenske sadnje i proizvodnje sirovine kao što je kukuruzna silaža.
Zaključci su ovo s okruglog stola održanog u Osijeku 11. listopada 2012.
Željka Fištrek (EIHP), Nives Rogoznica („Eko-Zadar“), Herman Seidl (Agrokor energija ) Roberta Sorić (Agroglas)
Okrugli stol na temu „Kako što bolje uklopiti postrojenja obnovljivih izvora energije u prostor i društvo?“ organizirale su udruge Press centar za okoliš iz Osijeka, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) iz Zagreba, Astronomsko društvo Višnjan, „Eko-Zadar“ i Zvono uz Kupu (ZUK) iz Karlovca. Spomenuti okrugli stol na kojem su sudjelovali Željka Fištrek iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, Herman Seidl iz tvrtke Agrokor energija i Roberta Sorić, urednica dvotjednika „Agroglas“ održan je nakon konferencije za medije i predstavljanja potencijala obnovljivih izvora energije u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Nakon okruglih stolova održanih u Zadru, Rijeci i Karlovcu, događanje u Osijeku četvrto je u nizu na kojem su predstavljena stajališta i problematika uklapanja novih postrojenja obnovljivih izvora energije u okoliš i lokalne zajednice, s naglaskom na pronalaženje zajedničkih interesa kako bi se izbjegli sve češći slučajevi NIMBY (eng. Not In My Back Yard – ne u mom dvorištu) i postigao održivi razvoj lokalne zajednice baziran na obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti.
Poziv vlastima
Nakon predstavljanja potencijala obnovljivih izbora energije od strane tima stručnjaka iz Energetskog instituta Hrvoje Požar , pet udruga pozvalo je županijske, gradske i općinske vlasti u pet županija istočne Hrvatske da ulože značajnije napore za postizanje ciljeva zacrtanih u domaćim i europskim energetskim politikama koji se tiču obnovljivih izvora energije odnosno da, po uzoru na druge županije, potiču ulaganja u obnovljive izvore energije (sunčane toplinske kolektore, kotlove na biomasu i toplinske pumpe), da koristeći fondove Europske unije i sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH jačaju svoje kapacitete za provođenje održivih energetskih politika, da započnu s izradom, donošenjem i provođenjem akcijskih planova za održivu energiju, prihvate energiju biomase kao najveći obnovljivi potencijal regije koji se relativno malo koristi, te omoguće i potaknu jače sudjelovanje zainteresirane javnosti u donošenju, provedbi i praćenju planova, programa i ostalih dokumenata koji se tiču održive energetike.
Navedene preporuke rezultat su provedene Analize odnosa prema energetici – obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost u tijelima lokalne i regionalne samouprave. Upitnici su poslani nadležnim tijelima u svim hrvatskim županijama, Gradu Zagrebu i u 48 većih gradova. Od pet županija istočne Hrvatske, samo su dvije odgovorile na upitnik (Vukovarsko-Srijemska i Osječko-Baranjska). Od njih samo Osječko-baranjska ima ured/upravni odjel ili drugu jedinicu koja se bavi isključivo energetikom, ali su obje županije odgovorile da su uključene u provedbu projekata obnovljivih izvora energije. Prema odgovorima, ali i naknadnom istraživanju niti jedna od pet županija ne daje poticaje za korištenje obnovljivih izvora energije, a samo je Osječko-baranjska izradila, ali ne i donijela, Program i plan učinkovitog korištenja energije koji je obvezan prema Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08).
Što se tiče održive energetske politike na lokalnoj razini, samo je pet gradova iz navedenih županija (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Osijek i Vinkovci) potpisalo europski Sporazum gradonačelnika (Convenant of Mayors) čime su preuzeli obvezu izrade Akcijskog plana za održivu energetiku (Sustainable Energy Action Plan – SEAP). Svi ovi gradovi nalaze se na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Niti jedan od nabrojanih gradova još nije izradio plan, tj. službeno ga usvojio, pa se tako još nisu počeli provoditi sustavne mjere poticanja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti niti promociju i edukaciju među građanima.
Preuzmite članke:
Ovi djelovi RH ne poticu dovoljno projekte OIE
Zasto nema subvencija za solarne kolektore
Ciljevi i potencijali
U postupku pridruživanja Europskoj uniji, Hrvatska se kroz Strategiju energetskog razvoja iz 2009. i prateće zakone obavezala na ispunjavanje europskih ciljeva o povećanju udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji na 20% do 2020. U 2010. udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije iznosio je oko 13,3 %. Cilj koji je Hrvatska postavila za minimalni udio električne energije proizvedene iz poticanih obnovljivih izvora energije je 13,6% (bez velikih hidroelektrana iznad 10MW), a 2010. električna energije proizvedena iz obnovljivih izvora sudjelovala je s 1,6%.
Ukoliko se promatra potencijal obnovljivih izvora energije na području pet županija istočne Hrvatske (Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Brodsko-posavske), ističu se energetski potencijali biomase, te geotermalne energije. Zastupljenost poljoprivrednih gospodarstava (ratarstvo i stočarstvo) na ovom području predstavlja značajan potencijal za izgradnju bioplinskih postrojenja koja bi ujedno osigurala i adekvatno zbrinjavanje biorazgradivog otpada iz poljoprivrede. Geotermalni potencijal posljedica je položaja ovih županija u panonskom području koje karakteriziraju visoke vrijednosti gustoće toplinskog toka te visoki geotermalni gradijent. Ostali oblici obnovljivih izvora imaju skromnije potencijale, iako je potencijal korištenja sunčeve energije (za grijanje prostora, sanitarne vode, proizvodnju električne energije ili sušenje poljoprivrednih proizvoda) značajno veći nego u zemljama srednje i sjeverne Europe, tj. srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe Sunčevim zračenjem na području ovih županija kreće se uglavnom između 1,25 i 1,30 MWh/m2, dok je u Njemačkoj npr. 0,9-1,1MWh/m2.
Trenutno je na prostoru navedenih županija u Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP) upisano 132 projekta obnovljivih izvora energije, a od toga je do sada realizirano 22 projekta.
Predstavljanje potencijala obnovljivih izbora energije dio je projekta „REPAM – Javno zagovaranje i praćenje politika vezanih za obnovljive izvore energije“, dok je okrugli stol dio projekta Moja energetska politika kojeg financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.
