Poštovani gradonačelniče,
Obraćamo Vam se u vezi popisa planiranog zelenila koje namjeravate saditi na području rekonstrukcije ceste J. J. Strossmayera;
- 8 stabala Pinus pinie,
- 2 stabla Robinia hispida (roza ukrasni bagrem),
- 3 stabla Lagerstroemia indica (kineski jorgovan),
- 5 sadnica agave,
- 35 sadnica ružmarina,
- 95 sadnica cotoneaster dammeri – polegle dunjarice,
- 42 sadnice abelia grandiflora (sjajna abelija)
Prilikom odabira očito se nije uzelo u obzir cijeli niz činjenica;
- Skoro sve navedene vrste NISU autohtone
- Prisutnost saliniteta u području korijena i posolice
- Neotpornost na sušu i produljenu insolaciju
- Navedene biljke nisu održive odnosno oko njih treba ulagati previše truda, vode, energije (protivno načelima permakulture)
- Velika opasnost od pojedinih biljaka (agave) za sigurnost prolaznika, poglavito djece
- Plitkoća i nepogodnost supstrata, odnosno pedoloških uvjeta
- Osjetljivost navedenih biljaka na bolesti i neprilagođenost mikroklimatskim uvjetima
Obzirom na sve gore navedeno, predlažemo sljedeći popis biljnih vrsta koje smatramo puno boljim rješenjem za spornu lokaciju:
- Euphorbia characias – Velika mlječika
- Rosmarinus officinalis – Ružmarin
- Salvia officinalis – Kadulja
- Pistacia lentiscus – Smrdela
- Pistacia terebinthus – Tršlja
- Juniperus phoenicea – Smrič, Gluahč
- Arbutus unedo – Planika
- Phillyrea latifolia – Zelenika
- Olea europea – Maslina
- Myrtus communis – Mirta
- Cistus incanus – Bušin
- Cistus monspeliensis – Ljepljivi bušin
Ovo je svega dvanaest od prebogatog mnoštva mediteranskih vrsta koje se mogu puno bolje razvijati u uvjetima našeg podneblja. Sve ove biljke rastu na Mediteranu dulje od ljudi. Rastu sporo ali žive dugo, za razliku od spomenutih biljaka i biljaka koje se u novije vrijeme šire, vođene pohlepom, glupošću i neznanjem kao npr. vrlo reklamirana Paulownia elongata. Ova biljka je „rodica“ vrste Paulownia tomentosa, vrlo invazivne vrste kojoj ne treba naša pomoć u širenju.
Apeliramo da se sadnice nabavljaju od isključivo domaćih rasadnika u duhu slogana „Kupujmo Hrvatsko“ dodajemo „Sadimo Hrvatsko“.
Upoznati ste sa stavom građanki i građana Zadra o uništavanju našeg zelenila. Kao nasljednici predaka koji su nam ostavili najzeleniji grad na hrvatskoj obali dužni smo ostaviti našoj djeci barem tako zeleni grad ili još i ljepši. Izbora tu nema, to je jedini put.
Ujedno tražimo da nam dostavite predviđeni Plan uređenja (sječe) zelenih površina, ukoliko je tako nešto planirano, do kraja 2019.
Srdačan pozdrav i unaprijed hvala,
Mirjana Galić – Tomić, magistra hortikulutre,
dopredsjednica Udruge „Eko – Zadar“
Iva Lukin, magistra hortikulutre,
Voditeljica projekata Udruge „Eko – Zadar“
