U prvoj fazi provedbe projekta AktiBiz, osim izmjene Statuta i izrade poslovnog plana udruge „Eko-Zadar“, radnice udruge “Eko-Zadar” educirale su se o poslovanju udruge kao društvenog poduzetnika nakon čega je uslijedilo osmišljavanje novih usluga i izgradnja interesa za njima. Također su održana predavanja o društvenom poduzetništvu za nezaposlene članove dviju udruga – “Eko-Zadar” i “Prospero”. Paralelno se radi na uspostavi neformalne mreže društvenih poduzetnika koju želimo okupiti oko web mjesta na kojem se promoviraju proizvodi i usluge društvenih poduzetnika. Sljedeće godine u planu su konferencija na temu društvenog poduzetništva i sajam društvenih poduzetnika Zadru.

Pozivamo društvene poduzetnike da svoje proizvode i usluge predstave na web stranici www.drustveno-poduzetnistvo.eu. Kroz jednostavan postupak registracije, svaki društveni poduzetnik u Hrvatskoj može besplatno otvoriti profil na web stranici www.drustveno-poduzetnistvo.eu , te predstaviti svoje djelovanje i svoje proizvode i usluge. Web stranica je pokrenuta u sklopu projekta “AktiBiz – društveno poduzetništvo udruga za stabilnu zajednicu”, a početkom sljedeće godine u planu je i javna kampanja putem koje će šira javnost biti upoznata sa stranicom, te društvenim poduzećima i proizvodima i uslugama koje oni nude. Pozivamo vas i da na web stranici www.drustveno-poduzetnistvo.eu postavite pitanje vezano uz društveno poduzetništvo, a tim projekta AktiBiz u najkraćem vremenu objaviti će odgovor o temi koja vas zanima. Ukoliko, kao društveni poduzetnik želite svoju misiju ili novosti u vašoj ponudi predstaviti u obliku članka, vaš ćemo članak rado objaviti u rubrici Novosti, a možete ga zajedno sa pratećom autorskom fotografijom poslati na desk@ekozadar.hr

BRZI KLIK MIŠA NA PLAVI PRAVOKUTNIK ISPOD TEKSTA VODI VAS IZRAVNO NA POSTUPAK REGISTRACIJE!

Po završetku ovog projekta Udruga Prospero će nastaviti koordinirati neformalnom mrežom društvenih poduzetnika kao i web stranicom kako bi se i nakon provedbe osiguralo virtualno mjesto razmjene znanja i iskustva među društvenim poduzetnicima u RH te mjesto podrške i savjetovanja zainteresiranima za postajanje društvenim poduzetnikom, a i kako bi ujedno društveni poduzetnici imali mogućnost na jednom mjestu ponuditi svoje proizvode javnosti.

ZANIMLJIVOSTI O DRUŠTVENOM PODUZETNIŠTVU

Crowdfunding

Sredstva su oskudna u svim oblicima poduzetništva, a posebno predstavljaju veliki problem u društvenom poduzetništvu, stoga crowdfunding nudi prikladan način financiranja inicijativa društvenog poduzetništva. Crowdfunding je nastao kao način prikupljanja sredstava za podršku kreativnim ili umjetničkim projektima u glazbi, kinu, kazalištu i slično. Međutim, danas postoji više od 600 platformi za crowdfunding diljem svijeta, a prikupljanje sredstava doseže milijarde dolara godišnje, prema istraživanjima tvrtke Massolution. Prema klasifikaciji koju je predložio konzultant Massolution-a, postoje četiri vrste crowdfundinga: grupno financiranje temeljeno na dionicama, na posudbi, na nagradi i na donacijama. U skupnom financiranju temeljenom na dionicama, investitori dobivaju udio u kapitalu tvrtke u koju ulažu. U crowdfundingu temeljenom na zajmu, ili crowdlendingu, investitori ulažu u obliku zajma. Ulagatelji vraćaju svoja ulaganja, potencijalno s kamatama. U crowdfundingu temeljenom na nagradi, investitori primaju robu ili usluge u zamjenu za svoje ulaganje. Crowdfunding temeljen na donacijama odnosi se na ulaganje u projekte ili tvrtke s društvenim ciljevima. Donatori ne dobivaju ni novčanu ni materijalnu nagradu za svoje ulaganje, stoga crowdfunding temeljen na donacijama ne nudi povrat, pa se ova vrsta crowdfundinga klasificira kao oblik digitalne filantropije. Najprikladniji model crowdfundinga za inicijativu društvenog poduzetništva ovisi o omjeru društvenih i ekonomskih ciljeva. Dok je grupno financiranje temeljeno na zajmu najrašireniji oblik crowdfundinga za komercijalne poduzetničke pothvate, u slučaju društvenog poduzetništva najčešće se koriste crowdfunding modeli temeljeni na nagradi, a posebno na donacijama. Prema Global Impact Investing Network 2018, platforme za crowdfunding sve više privlače ulagače koje zanima profitabilnost, kao i društveni i ekološki utjecaj projekata u koje ulažu.

Uspješan primjer crowdfundinga u Hrvatskoj

Buba bar iz Vinkovaca, prvi je kafić u Hrvatskoj koji zapošljava osobe s Downovim sindromom. Kampanja za otvaranje ovog kafića pokrenuta je na platformi Indiegogo još kada je to bilo moguće za tvrtke iz Republike Hrvatske, a za određene iznose postavljene su posebne pogodnosti: kava za donaciju od 5 dolara, kalendar za donaciju od 50, dukserica za 80, itd. Njihov cilj bio je prikupiti 10.000 dolara za uređenje bara, a ispunili su i svoj drugi cilj kojim su prikupili dodatnih 5.000 dolara za zapošljavanje dodatnih pet osoba s invaliditetom. Ova kampanja prikupila je ukupno 16.821 dolara koju je donirala 531 osoba. Kad se sve uzme u obzir za dobar crowdfunding bitna je barem mala mreža prijatelja i obitelji koji su voljni pomoći i poticati druge da doniraju. Pogodnosti donatorima moraju biti zanimljive. Potreban je ozbiljan poslovni plan i objašnjenje zašto će novac odvesti poduzeće na višu razinu. Pokazivanje osobnog rizika zbog vlastitih ulaganja i kratki i sažeti videozapis s pozivom na akciju su dobrodošli, ali, u suštini, treba biti spreman živjeti na mreži i ostati aktivan na platformama društvenih medija sve dok se kampanja crowdfundinga ne završi.

REZERVIRANI UGOVORI I DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

 Javna nabava se često doživljava kao ključna odrednica budućeg razvoja društvenih poduzeća, ali se u Hrvatskoj malo koristi i još uvijek je nedovoljno korišten instrument za podršku društvenim poduzećima. Posljednjim izmjenama zakonodavstva o javnoj nabavi, pravo sudjelovanja u rezerviranim ugovorima prošireno je i na društvena poduzeća. 2018. godine, socijalna zadruga Humana Nova Čakovec dobila je rezervirani ugovor s Gradom Zagrebom, te to daje nadu da je ovo tržište sve dostupnije i drugim društvenim poduzećima. Osim toga, Zakon o javnoj nabavi propisuje posebne propise za ugovaranje usluga koje uključuju socijalnu skrb, zdravstvenu skrb, obrazovanje, kulturu i druge usluge od općeg interesa. Zakon dopušta mogućnost sklapanja ‘rezerviranog ugovora’ u području zdravstvenih, socijalnih i kulturnih usluga koje su rezervirane za nevladine organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Zakon navodi da takve organizacije moraju ispuniti nekoliko kriterija: djelovati u relevantnom području djelatnosti; reinvestirati dobit za misiju organizacija za sastanke; imati model upravljanja-vlasništva koji se temelji na participativnom upravljanju i/ili vlasništvu radnika. Zakonska regulativa deklarativno omogućuje sudjelovanje društvenih poduzeća u svojstvu ponuditelja, ali u praksi društvena poduzeća rijetko sudjeluju. Do kraja 2018. samo nekoliko društvenih poduzeća sudjelovalo je u ugovorima o javnoj nabavi. Razlog za to mogu biti poteškoće i nejasne procedure kako primijeniti druge kriterije (kao što su društvena i održiva vrijednost) na cijenu. Osim toga postoji nedostatak informiranosti i edukacije javnog naručitelja o mogućnostima rezerviranih ugovora i ugovora iz društvenog razloga; neodgovarajuće ponašanje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave te percepcija da su postupci javne nabave izrazito korumpirani. Rijedak poznati primjer lokalne samouprave koja je uključila nevladine organizacije u javnu nabavu za pružanje specifičnih socijalnih usluga bio je Grad Split. Ugovore su sklopili s nekoliko nevladinih organizacija, a jedan od njih je MI Centar za pomoć u kući Split, koji osigurava dnevne obroke i druge usluge kućne njege za ugrožene starije osobe u njihovom domu.

 

Razdoblje provedbe projekta: 12.3.2021.- 12.3.2023.
Ukupna vrijednost projekta: 938.219,95 HRK (sufinanciranje EU-a iznosi 85%, tj. 797.486,96 HRK)
Kontakt osoba za više informacija:
Ira Ćurković
voditeljica projekta
Udruga „Eko-Zadar“
Špire Brusine 12, 23000 Zadar
desk@ekozadar.hr
023/300 120, 300 119
Više o projektu pratite na www.ekozadar.hr ili nam se obratite na e-mail desk@ekozadar.hr

 

 

                                       Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.