U posljednjih 100 godina izgubljeno je 70 posto površinskog sloja zemlje. Za preko 90 posto gubitka plodnog tla kriva je poljoprivreda. U samo 50 zadnjih godina erozija tla povećala se za čak 50 posto, a u Hrvatskoj gubitak površinskog sloja tla i plodnosti uzrokovan erozijom iznosi od 3,8 do 4 milijuna tona godišnje.
Te i brojne druge porazne informacije mogle su se čuti u srijedu u Gradskoj knjižnici Zadar, na predavanju “Briga o tlu”, što ga je u organizaciji udruge Eko-Zadar održala Cvijeta Biščević, permakulturna aktivistica udruge ZMAG – Zelene mreža aktivističkih grupa. Ona je, zajedno s koautoricom Brunom Motikom, napisala i istoimeni priručnik, svojevrsni vodič za brigu o tlu, primjere i uputstva na koji način obrađivati zemlju, organizirati poljoprivrednu proizvodnju koja neće uništiti ovo malo preostalog plodnog tla na planetu.
Održiva budućnost
– Tlo je medij života. Ono je izvor kalorija, ugljikohidrata, bjelančevina, ulja, lijekova, energije i vlakana. Ono filtrira i skladišti vodu te može ublažiti neke od najvećih problema s kojima se suočavamo danas – od suša i poplava do klimatskih promjena. Plodnost tla izravno je povezana s kvalitetom i količinom hrane, te posljedično sa zdravljem, ne samo ljudi, već i cijelog ekosustava. Preko 95 posto hrane koju danas konzumiramo dolazi iz tla, naspram preostalih 5 posto iz mora i voda. Stoga, iako je odavno prošao trenutak kada je trebalo prepoznati nužnost osvještavanja posljedica čovjekovog utjecaja na okoliš i raditi na podizanju društvene razine ekološke pismenosti još uvijek nije nemoguće ostvariti održivu budućnost, naglasila je Biščević.
U sat vremena, koliko je trajalo predavanje, okupljeni su imali priliku upoznati se s nekim od rješenja za spas planeta, poljoprivredom lišenom i upotrebe pesticida i sadnje monokultura kao krucijalnim razlozima devastacije plodnog tla.
Biščević je pokazala na koji način funkcioniraju složeni međuodnosi u zemlji između biljaka, mikroorganizama i većih i manjih životinja, koliko je priroda zapravo savršena i kako svatko ima svoju svrhu, svoj razlog za postojanje. Objašnjeno je kako simbioza poljoprivrednih kultura i primjerice određenih vrsta algi i gljiva u tlu omogućava trajnu plodnost tla, zadržavanje vode i, što je posebice važno, zdrav poljoprivredni proizvod, organskog, bio predznaka.
Iscrpljivanje hranjivih tvari
– Kumulativnim djelovanjem na lokalnoj i regionalnoj razini kroz promišljanje permanentnih agrikulturnih sustava koji koriste već dostupne i ekonomski isplative modele poljoprivredne proizvodnje, primjerice regenerativnu poljoprivredu, te primjenom jednostavnih tehnologija poput kompostiranja, možemo u relativno kratkom vremenskom roku uspostaviti sustave koji zadovoljavaju lokalne potrebe te ujedno podržavaju prehranu rastuće svjetske populacije. Istraživanja objavljena u posljednjih 15 godina pokazuju da velik dio hrane sadrži relativno nisku razinu fitonutrijenata, aktivnih spojeva u biljkama koji pridonose ljudskom zdravlju. Nedostatak tih i ostalih hranjivih tvari u prehrani izravno je povezan s iscrpljivanjem hranjiva u tlima, a smanjene količine fitonutrijenata u svježim namirnicama odgovorne za mnoge degenerativne bolesti poput raka, karidovaskularnih bolesti, dijabetesa i demencije, koje nisu bile prisutne u naših predaka. Oranje, frezanje, prevrtanje, drljanje, usitnjavanje, odnosno bilo kakvo zadiranje u prirodnu strukturu tla, narušava podzemnu arhitekturu pijeska, praha i gline koja se desetljećima oblikovala kroz rad mikro i makroorganizama, kojima su za život potrebni zrak, voda i organske tvari. Oranje, primjerice, razara podzemnu hranidbenu mrežu, koja je od presudne važnosti za stvaranje strukturnih mikroagregata koji drže vodu i plinove u tlu te pružaju stanište mikroorganizmima. Međutim, čak i nakon oranja, određeni broj mikroorganizama će ostati prisutan, te ako dobiju priliku, ponovno će, s vremenom, uspostaviti ravnotežu. No, nakon primjene sintetskih i mineralnih gnojiva te pesticida, prirodno partnerstvo tla, biljaka i mikroorganizama potpuno se uništava, naglasila je predavačica.
Održivi primjeri
Koristeći se nizom slajdova ona je pokazala na koji način zapravo izgleda ta simbioza i što bi trebali napraviti da tlu vratimo život.
– U svijetu postoje brojni primjeri poljoprivrede koja je održiva, koja ne uništava tlo. Prije svega potrebno je raditi komposte i hraniti tlo. Nakon toga ne saditi monokulture, održavati raznolikost tla, raditi na bioraznolikosti, uključujući i životinje, koje nisu štetočine, ako znamo na koji način im pristupiti, navela je dalje zelena aktivistica.
Nekada su krda biljojeda bila u stalnom pokretu bježeći od mesoždera/predatora. Danas su predatori takoreći izumrli, krda ostaju dugo na jednom području i pojedu svu travu. Isto tako, danas su primarne poljoprivredne kulture kukuruz, riža, krumpir, koje su istisnule orašaste plodove koji traže mnogostruko manje tla za uzgoj, a mnogo su korisniji za naš organizam, bogatiji i mastima i proteinima.
– Dobra vijest je svakako da se sva poljoprivredna proizvodnja zasniva na besplatnom, svima dostpunom i jednostavnom, niskotehnološkom procesu – fotosintezi. Živimo u golemom biološkom sustavu koji ima mogućnost riješiti nasljeđene probleme. Sva tehnologija koju trebamo upregnuti, a koja nam je već nadohvat ruke, su evolucijski prilagođene uloge biljaka te mikro i makroorganizama kojima trebamo dopustiti da odrade svoja prirodna zaduženja. Najjednostavniji drevni alat za postizanje biološki aktivnog i nutritivno bogatog tla je, kako sam već spomenula – kompostiranje. Vraćanje korisnih, aerobnih mikroorganizama u tlo putem komposta i kompostnog čaja riješilo bi sve probleme. Čak i ako je tlo zatrovano pesticidima, uz pomoć korisnih mikroorganizama moguće ga je u jednoj sezoni obnoviti i pripremiti za maksimalnu produktivnost. Bez živih bića, tlo se svodi samo na mineralnu komponentu. Dakle, ako izuzmemo organizme, ono što nazivamo zemljom sastoji se samo od gline, praha i pijeska, te nešto organske tvari, nastavila je Biščević.
Kako svinje čiste teren?
Vrlo zanimljivo bilo je vidjeti poljoprivredna zemljišta osmišljena na taj način da se uzgajaju razne vrste poljoprivrednih kultura, kombinaciju oranica i šume, kao i životinja poput primjerice svinja kao dijela savršenog ekosustava. Predavačica je pokazala na koji način primjerice svinje konzumiraju određene vrste biljaka i “čiste” teren za neke poljoprivredne kulture. Isto tako, drveće svojim korijenjem sprječava eroziju tla, posebice na padinama, kako odustajanje od monokultura ne samo da doprinosi očuvanju tla već i povećava prinos, jer ako jedna kultura podbaci, druga neće.
– Raznolikost je izuzetno važna kako bi u svim uvjetima vlažnosti, temperature, kisika i dostupnosti hranjivih tvari, dio organizama cijelo vrijeme bio aktivan. Dakle, 24 sata dnevno, 365 dana u godini, u tlu konstantno netko radi za nas, ako održavamo bioraznolikost, zaključila je Biščević.
Predavanje je održano u sklopu projekta “Zelena transformacija” koji za cilj ima obraćanje pozornosti na hranu koja se konzumira, s naglaskom na očuvanju autohtonog sjemenja i promicanju ekološke poljoprivrede te kompostiranje kao načina kvalitetnog zbrinjavanja organskog otpada.
Izvor: Zadarski list, 25.9.2016., Piše: Krešimir Bukvić
Pristupite članku OVDJE
