Pravo okoliša je grana prava koja se odnosi na zaštitu i očuvanje okoliša te gospodarenje okolišem. Pravo okoliša ugrađuje se širok spektar zakona kojima se regulira ljudsko djelovanje i djelatnosti.
Pravo na zdrav život i zdrav okoliš ustavno je pravo u Republici Hrvatskoj.
Ustav Republike Hrvatske, čl. 70
Svatko ima pravo na zdrav život.
Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Što je Aarhuška konvencija?
Aarhuška konvencija naziv je za Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Konvencija je stupila na snagu 30. listopada 2001. nakon što ju je ratificiralo 16 država te predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite okoliša. Republika Hrvatska ratificirala je Aarhušku konvenciju 2006. godine donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđa u pitanjima okoliša, te je postala stranka Aarhuške konvencije u lipnju 2007. godine.
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2007_01_1_2.html
Što je i zašto je važan PRTR Protokol?
Pod ovim nazivom podrazumijevamo Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari sastavljen u Kijevu 2003. godine. Kratica PRTR preuzeta je iz engleskog naziva („Pollutant Release and Transfer Registers“). PRTR protokol je pravno obvezujući međunarodni instrument čiji je cilj poboljšati javni pristup informacijama uspostavom nacionalnih registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari.
Republika Hrvatska ratificirala je Protokol usvajanjem Zakona o potvrđivanju Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari uz Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2008_06_4_69.html
Registar onečišćavanja okoliša
Hrvatska je ustrojila Registar onečišćavanja okoliša u kojem se prikupljaju podatci o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja i/ili prijenosa onečišćujućih tvari u zrak, vodu i/ili more i tlo te proizvedenome, sakupljenome i obrađenome otpadu. Registar je dostupan na https://roo.azo.hr/index.html
Aarhuška konvencija: Tri stupa prava građana
Imam pravo znati!
Pravo na pristup informacijama o okolišu: građani imaju pravo dobiti informacije o okolišu koje posjeduju tijela javne vlasti, kao i pravo na aktivno obavješćivanje o pitanjima okoliša. Tijelo javne vlasti dužno je na zahtjev odgovoriti u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Aktivno obavješćivanje podrazumijeva dostupnost informacija na službenim stranicama tijela.
Popis tijela javne vlasti dostupan je na https://tjv.pristupinfo.hr/
U slučaju kršenja prava na pristup informacijama, prvi korak je žalba Povjereniku za informiranje.
Imam pravo sudjelovati!
Sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu: građani imaju pravo bili uključeni u rane faze donošenja odluka o okolišu. Kada se planiraju novi zahvati u prostoru ili donose zakoni i propisi, tijela javne vlasti dužna su osigurati sudjelovanje javnosti u odlučivanju putem savjetovanja (npr. kod donošenja zakona i dr. propisa, uglavnom digitalno putem portala https://esavjetovanja.gov.hr) i javnog uvida (npr. kod donošenja prostornih planova) i javne rasprave (npr. konkretni projekti u prostoru).
Tijela javne vlasti dužna su zaprimiti primjedbe građana i o njima se očitovati.
Imam pravo na pravnu zaštitu!
Pravo na pristup pravosuđu u pitanjima okoliša: osoba koja smatra kako je njezin zahtjev za informacijom zanemaren, nepravilno odbijen, djelomično ili u cijelosti, kako je na njega odgovoreno na neodgovarajući način ima pristup postupku ocjene pred sudom ili drugim neovisnim i nepristranim zakonski utemeljenim tijelom (npr. žalba Povjereniku za informiranje, izjavljivanje žalbe ili pokretanje upravnog spora protiv rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, podnošenje ekološke tužbe kojom se traži uklanjanje izvora opasnosti ili preventivne ekološke tužbe).
Ovo pravo imaju i udruge građana.
Što je Zeleni telefon?
Zeleni telefon je servis građanima za pomoć i potporu u rješavanju problema u okolišu kojeg pružaju okoliše organizacije u Hrvatskoj. Uključuje zaprimanje prijava građana o okolišnim problemima, pomoć ili posredovanje građanima u rješavanju prijavljenih slučajeva, te upoznavanje građana s radom i ingerencijama nadležnih institucija. Djelatnici i volonteri Zelenog telefona u ime građana traže informacije i postupanje od nadležnih tijeka (npr. inspekcija).
Mrežu Zelenih telefona čine udruge: Eko Pan, “Eko-Zadar”, Ekološka udruga „Krka“ Knin, Zaštitarsko-ekološka organizacija Nobilis, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj „Sunce“, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Zelena akcija, Zelena Istra i Udruga Žmergo.
Prijave za područje Zadarske županije zaprima udruga „Eko-Zadar“ putem e-mail adrese: desk@ekozadar.hr
Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge „Eko-Zadar“.
Letak je izrađen u sklopu projekta „Zeleni telefon-servis građanima za prijavu okolišnih problema“ udruge „Eko-Zadar“ kojeg sufinanciraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Zadarske županija.
