Je li vrijeme za urbane vrtove i društveni vrt u Zadru? Na ovo pitanje tražit će se odgovor na javnoj tribini koja će se u organizaciji udruge „Eko-Zadar“ održati 16. siječnja 2025. u MMD Gradske knjižnice Zadar s početkom u 18h. Javna tribina tematizirat će okolišne, klimatske i društvene dobrobiti urbanih vrtova, a kao predavačica sudjelovat će Cvijeta Biščević, mag. ing.arch., permakulturna edukatorica i dizajnerica. Cvijeta Biščević sudjelovala je kao savjetnica u procesu uspostave društvenog vrta u sklopu gradskog vrta na Gergovici u Puli kojeg je koordinirala udruga Zelena Istra, te je dizajnirala drugi gradski vrt u Puli na lokaciji Lošinjska, kao i gradske vrtove u Križevcima. Na tribini, koja se održava u sklopu provedbe projekta AgroAgora bit će predstavljeni rezultati ankete za građane/ke Zadra „Želite li urbane vrtove i društveni vrt?“ koja je provedena između 22. listopada i 25. studenog 2024. online i putem glasačkih listića koji su zajedno s kutijom za prikupljanje bili postavljeni u Gradskoj knjižnici Zadar.
Dalmacija bez gradskih vrtova
Ukupno je prikupljeno 176 ispunjenih anketnih upitnika, od čega 87 online i 89 u glasačkoj kutiji. 63% osoba koje su ispunile upitnik izjavilo je kako bili zainteresirano koristiti vrtnu parcelu u sklopu gradskih vrtova ukoliko bi Grad Zadar raspisao natječaj za dodjelu parcela, a njih 64% njih iskazalo je interes za korištenjem društvenog vrta.
-O inicijativi za pokretanje gradskih vrtova unutar udruge razgovaramo već duže vremena, a prije nekoliko godina predstavnici udruge „Porat“ iznijeli su prema nama inicijativu za suradnjom na pokretanju društvenog vrta. Svjesni smo da realizacija ovih inicijativa košta i željeli smo joj pristupiti sustavno. U sklopu „Urban Farming Education for Sustainable Future“ izradili smo Studiju urbane poljoprivrede u Hrvatskoj koja je pokazala izostanak urbanih vrtova u Dalmaciji i pitali smo se što je tome razlog, te što je za nas bilo još važnije i – postoji li interes za formiranjem gradskih vrtova i društvenog vrta u Zadru. Ova je studija istodobno pokazala kako među 10 hrvatskih gradova s najvećim brojem stanovnika samo Split i Zadar, drugi i peti grad po broju stanovnika, još uvijek nemaju uspostavljene urbane vrtove. Istodobno, 20 gradova je 2023. godine imalo uspostavljene urbane vrtove. Utvrdili smo da su oni uspostavljeni kroz dva modela, pa tako imamo urbane vrtove kojima upravlja gradska uprava, a putem javnog poziva parcele se izravno dodjeljuju građanima na korištenje, ali i vrtove kojima upravljaju organizacije civilnog društva, uključujući slučajeve u kojima gradske uprave putem javnih poziva tim organizacijama dodjeljuju vrtove na upravljanje. U prvu skupinu spadaju Ivanić-Grad, Virovitica, Zagreb, Belišće, Slavonski Brod, Osijek, Velika Gorica, Karlovac, Ozalj, Ludbreg, Samobor, Duga Resa, Rovinj, Umag i Pula, dok organizacije civilnog društva upravljaju urbanim vrtovima u Varaždinu, Sisku, Koprivnici, Rijeci i Križevcima, rekla je Nives Rogoznica iz udruge „Eko-Zadar“ napominjući kako se pojmom „urbani vrtovi“ ili „gradski vrtovi“ podrazumijeva dodjela vrtnih parcela građanima na korištenje od strane gradske uprave putem javnog natječaja, bilo izravno ili posredstvom neke od udruga, dok se kod društvenih vrtova radi o većoj parceli koja se koristi participativno od strane vrtlarske zajednice koja upravlja aktivnostima vrta, te kako društveni vrtovi često imaju za cilj povećati uključenost osoba u društveno manje povoljnom položaju.
Boravak na otvorenom i rekreacija – najčešća motivacija
Anketa koju je u jesen prošle godine provela udruga „Eko-Zadar“ pokazala je kako je dvije trećine ispitanika umjereno do jako dobro upoznata s pojmovima urbane poljoprivrede, urbanih i društvenih vrtova, te kako bi za godišnji najam vrtne parcele oko 55 % osoba koje su ispunile upitnik bilo voljno izdvojiti do 50 eura, dok bi za komunalne troškove povezane s korištenjem vrta njih 34% godišnje bilo voljno izdvojiti do 20 eura, a 39% do 50 eura. Među osobama koje su ispunile anketu, njih 75% nema vrt u Zadru kojeg bi mogli koristiti, dok ih isto toliko raspolaže vrtom izvan Zadra.
-Također nas je, od osoba koje su izrazile interes za korištenjem urbanih vrtova i društvenog vrta, zanimalo koje su njihove motivacije. Na prvom mjestu je, s oko 30 % odabira, boravak na otvorenom i rekreacija, dok su druženje i učenje novih vještina na oko 20% za kojima s 18% slijedi ljubav prema vrtlarstvu, te s 12 % rast cijena poljoprivrednih proizvoda, rekla je Rogoznica.
Projekt AgroAgora financira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
