Na globalni prehrambeni sustav otpada četvrtina emisija stakleničkih plinova, a intenzivna poljoprivreda troši velike količine vode, izvor je onečišćenja vode i tla i negativno utječe na bioraznolikost. Pri tom se četvrtina proizvedenih kalorija baci bacanjem hrane, a kada bi sva bačena hrana predstavljala jednu državu, ta bi država bila treća po redu po količini emisija stakleničkih plinova, odmah iza SAD-a i Kine.
Poljoprivreda doprinosi emisijama stakleničkih plinova kroz mehaničku obradu tla, prenamjenu zemljišta u nove poljoprivredne površine, prekomjernom ispašom, velikim brojem preživača i neadekvatnim upravljanjem stajskim gnojivom. Tlo je danas jedno od najugroženijih globalnih resursa. U posljednjih 100 godina izgubljeno je oko 75% plodnog površinskog sloja, a za 90% tog gubitka odgovorna je upravo poljoprivreda.
Nasuprot tome ciljevi regenerativne poljoprivrede su povećati pohranu ugljika u tlo, zadržati ili povećati prinose biomase, te povećati otpornost agroekosustava i vitalnost zajednica koje upravljaju sustavom. Ovo su neki od podataka izneseni na predavanju permakulturne dizajnerice dipl. arh. Cvijete Biščević „Regenerativna poljoprivreda – alat za ublažavanje klimatskih promjena“ održanom u Gradskoj knjižnici Zadar 27. studenog 2025.
Tijekom predavanja, izneseni su primjeri praksi regenerativne poljoprivrede, te se poveo razgovor o mogućnosti primjene konkretnih rješenja koja su zanimala sudionike predavanja.
Predavanje, koje je bilo zamišljeno s gostovanjem predavačice uživo, održano je u online formatu uslijed prekinutog autobusnog prometa između Zagreba i Zadra zbog bure.
Predavanje je održano u sklopu projekta „Poljoprivreda u centru“ kojeg udruga „Eko-Zadar“ provodi u partnerstvu s Agencijom za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA-om, a financira ga Zadarska županija, temeljem Javnog poziva udrugama za sufinanciranje projekata iz sektora poljoprivrede, ribarstva i zaštite životinja zadarske županije za 2025.
