Energetska neovisnost o fosilnim gorivima jedan je od preduvjeta ostvarivanja klimatskih međunarodnih dogovora za zaštitu klime, ali i temelj energetske neovisnosti nacionalnih država te europskog kontinenta u cijelosti. S različitim oblicima obnovljivih izvora energije – hidroelektrane, elektroenergetski sustavi, solari i vjetroelektrane upoznali su se suradnici i suradnice projekta „METAR do bolje klime“ na studijskom putovanju u Šibeniku koji je trenutni predvodnik po ulaganjima u obnovljive izvore energije na području Dalmacije. Studijsko putovanje se održalo od 23. do 25. listopada, a u sklopu njega je održano niz predavanja te obilazak Krka-Šibenik Milestone i hidroelektrane Jaruga, vjetroelektrane Danilo te solarne elektrane Stankovci.
Doc. dr. sc. Ninoslav Holjevac s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je na predavanjima važnost daljnjeg razvoja energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima energije. Premda se radi o složenom procesu koji zahtjeva interdisciplinarni pristup i međusektorsku suradnju kako bi se njegovom provedbom u praksi na vrijeme umanjili rizici za ljude i okoliš, Hrvatska ima neosporan potencijal čije ostvarenje ovisi o ostvarivanju tehničkih preduvjeta za provedbu niza već spremnih projekata. Na području RH nalazi se velik broj lokacija s 2500 i više sunčanih sati koje su i dalje neiskorištene. I premda je distribucijska mreža za prijenos električne energije i dalje nedovoljno razvijena da bi zadovoljila potencijal kapaciteta struje iz obnovljivih izvora energije, kao pozitivno se ističe činjenica da je pojedinačnih zahtjeva za priključenje na mrežu sve više.
Što se tiče razvoja same elektroenergetske mreže, Hrvatska trenutno zaostaje, ali taj proces je neophodan uvjet za nastavak zelene tranzicije i, kako navodi profesor Holjevac, „uzlet“ velikih solara. Kako navodi profesor Holjevac, premalo je solara na krovovima od Zadra do Dubrovnika, kao što je i premalo solarnih kolektora, dok velika prilika za Slavoniju mogu biti agrosolari, a za vodena područja „floating“ solari. Pored navedenih prilika za razvoj energetske tranzicije, navodi se i razvoj potencijala vodika uz solare, a kao jedan od pozitivnih zaključaka s predavanja se navelo i to da će Hrvatska zasigurno ići u smjeru obnovljivih izvora energije i ubuduće te da će nadmašiti trenutna očekivanja i zahtjeve EU-a u tom pogledu.
Stručnjaci okupljeni u projektu „Metar do bolje klime“ izradili su i nacrt smjernica za građane i za jedinice lokalne samouprave u svrhu poticanja povećanja broja ugrađenih fotonaponskih sustava (mikrosolara), a o kojima više možete pročitati na stranici Objavljujemo smjernice za iskorištavanje sunčeve energije! | METAR do bolje klime (door.hr).
Cilj projekta „METAR do bolje klime“ je uspostavljanje trajne tematske mreže kapacitiranih organizacija civilnog društva, jedinica lokalne samouprave i znanstveno-istraživačkih institucija koje će uključivanjem u sve faze razvoja javnih politika doprinijeti tranziciji prema niskougljičnom društvu prilagođenom klimatskim promjenama bez energetskog siromaštva.
Projekt „METAR – Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj“ financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK.
Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Društva za oblikovanje održivog razvoja.
